Dostupnost informacija u današnje je vrijeme nikad brža. Jedan klik nas dijeli od traženog pojma i često imamo osjećaj da sve odgovore možemo dobiti na mrežnim stranicama, s pomoću jedne, bezazlene pretrage. Kada govorimo o prijevodima, danas se susrećemo s pregršt aplikacija koje nude besplatnu i brzu uslugu prevođenja, u tren oka. Poznati online poslužitelji i njihove inačice prevoditeljskih programa se korisnicima čine privlačnima zbog njihove jednostavnosti korištenja, pristupačnosti i brzine dobivenih rezultata; Upišemo izraz na izvornom jeziku kojeg poznajemo te odabiremo željeni jezik kako bismo dobili gotov proizvod – prijevod teksta. Upravo zbog efikasne dostupnosti informacijama, u vremenima kada je sve “hitno” i “trebalo biti gotovo jučer“, u svrhu uštede vremena i novca, korisnici vole posegnuti za ovakvom vrstom “online prevoditelja“. No, kakva je kvaliteta tih prijevoda i ima li uopće potrebe za “fizičkim” prevoditeljima i sudskim tumačima?
Zasigurno smo se svi nasmijali netočnim prijevodima restoranskih menija ili reklamnih natpisa u kojima burek od zelja postaje “burek with desire” i jela s prilogom neslavno završe kao “dishes with adverbs“. Ipak, osmijeh brzo nestaje s lica ako shvatimo da su to automatski prijevodi online servisa i aplikacija, koji nisu prepoznali semantičke značajke izraza, a korisnici, zbog vlastitog nepoznavanja jezika, takav prijevod s greškom, nastavili koristiti. Tako je i jedno nedavno znanstveno istraživanje iz 2019. ukazalo na moguće pogreške koje se javljaju prilikom korištenja jedne od najpoznatijih online usluga prijevoda. Uspoređujući rezultate pri prevođenju izvornog teksta sa indonezijskog na ciljni, engleski jezik, koristeći pritom usluge internetskog poslužitelja, pojavile su se greške izostavljanja, dodavanja i odstupanja od značenja izvornog jezika u ciljnom tekstu, kao i netočnosti koje su vidljive u krivom odabiru riječi jezika u uporabi. Postavlja se pitanje: Mogu li računala, razne aplikacije i algoritmi biti nositelji poznavanja jezika, njegove uporabe i svih njegovih značenja u različitim kontekstima? Možemo li se slijepo osloniti na takve manjkave prijevode u sferi medicine i/ili prava? Što je s prijevodima relevantnih dokumenata koji putuju van zemlje i odlaze u razne institucije na “pregled” i igraju veliku ulogu prilikom prihvata ili odbijanja nekog od Vaših zahtjeva?
Istina je da određeni broj prevoditelja današnjice uvelike koristi alate za računalno potpomognuto prevođenje, tzv. CAT tools (Computer-assisted translation tools), pri čemu dolazi do sinergije stručnosti prevoditelja i brzine koju postiže strojno prevođenje. Također, još uvijek imamo i prevoditelje koji se isključivo oslanjaju na svoje poznavanje jezika koje su stekli akademskim obrazovanjem, edukacijama, proučavanjem jezika i relevantne literature, zbog čega raspolažu jezičnim i općim znanjem, te u svojim prijevodima znaju primijeniti i pokazati lingvističke nijanse u odabiru prikladnih riječi, sintagmi, idioma i stilskih izražajnih sredstva, koje strojno prevođenje, posebice pri prijevodu literarnih djela, ne čini dovoljno vješto.
Ljudski faktor nastavlja imati završnu riječ kada govorimo o stručnom prevođenju, bilo ono potpomognuto alatima ili se oslanja isključivo na korištenje vlastite baze podataka i pokojeg kvalitetnog rječnika.